Rijeka
traži dalje ...Rijeka, grad na sjev. Jadranu i najveća hrv. luka. Do I. svj. rata u Rijeci su djelovali klubovi Esperia, Virtus te Fiume (klub tvornice torpeda), Olimpia i Juventus Enea, koji su nastavili djelovati i nakon rata. S druge strane Rječine, na Sušaku, djelovala je Viktorija, koja je 1912. inicirala izgradnju stadiona na Kantridi. Nakon I. svj. rata i uspostave drž. granice na Rječini, najjači klubovi u tal. Rijeci i veliki suparnici bili su radnička Gloria i elitna Olimpia. God. 1926., prema modelu iz tal. unutrašnjosti, spojeni su u Unione Sportiva Fiumana, koja se jedne sezone natjecala u tal. I. ligi, dvije sezone u II. ligi, i ugl. u III. ligi. Najbolji riječki igrači, poput R. Volka, M. Mihalicha, B. Sternisse i braće Varglien, igrali su u vodećim tal. momčadima i nastupali za tal. reprezentaciju. Najstariji klub na Sušaku je Slavija (osn. 1905), a prije I. svj. rata djelovali su i Velebit (1907) te Primorac (1908) i Viktorija (1908). Na Sušaku, u sastavu jugosl. države nakon I. svj. rata, osnovan je → Orijent, a osim njega djelovali su i predratna Viktorija, Slavija (poslije Frankopan), Primorac (poslije Triglav) te klub tvornice papira Jela. God. 1940. osnovan je sušački nogometni podsavez, a dotad su se klubovi natjecali u prvoj župi zagrebačkoga podsaveza. Nakon II. svj. rata središnji riječki nogometni klub postao je Kvarner (osn. 1946), koji je preuzeo igralište na Kantridi, nosio ime grada (→ Rijeka, HNK) te bio njegov predstavnik u vrhunskom nogometu. U nižerazrednim natjecanjima najpostojaniji riječki klubovi bili su → Lučki radnik i Lokomotiva te Torpedo, 3. maj, Rikard Benčić, Viktor Lenac itd.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 2004.
Rijeka. Nogometni leksikon (2004), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.11.2024. <https://nogomet.lzmk.hr/clanak/1848>.