FIFA

traži dalje ...

FIFA (franc. Fédération Internationale de Football Association, engl. Federation International Football Association), međunar. nogometni savez osn. 21. V. 1904. u Parizu u Rue Saint Honoré 229, u zgradi sjedišta Franc. šport. saveza u prisutnosti predstavnika nogometnih saveza Belgije, Danske, Francuske, Nizozemske, Švedske, Švicarske i madridskog Football–Cluba u ime Španjolske. Prvi kongres FIFA-e održan je dva dana poslije, a za prvoga predsjednika izabran je Francuz Robert Guérin (1904–1906). Za njegova mandata 1905. Engl. nogometni savez priznao je svih sedam saveza koji su osnovali FIFA-u i postali njezinim članom. Taj prvi FIFA-in uspjeh pripisuje se barunu Édouardu de Laveleyeu, predsjedniku Franc. šport. saveza, koji je izabran za prvoga počasnog člana FIFA-e. Sjedište FIFA-e je u Zü­richu. Za drugog predsjednika FIFA-e izabran je Englez D. Woolfall (1906–18). U FIFA-u je 1911. bilo učlanjeno 19 nac. nogometnih saveza, a 1914. njih 24. Nogometni savezi Vel. Britanije (Engleske, Škotske, Irske i Walesa) istupili su 1919. zbog spora u pitanju amaterizma; 1924. vratili su se u FIFA-u i 1928. ponovno istupili iz nje. Tek od 1946. brit. nogometni savezi opet su članovi FIFA-e, a iste godine postao je njezinim članom i Nogometni savez SSSR-a. Francuz Jules Rimet bio je treći predsjednik (1920–54). Kada je preuzeo dužnost, Europa je bila uzdrmana I. svj. ratom, FIFA je tada imala 20 članova, a za 33 godine njegove ere dobila je velik zamah, organizirana su tri SP-a (1930., 1934. i 1938) prije II. svj. rata te četvrto 1950. u Brazilu. Na kongresu FIFA-e 1946. u Luxembourgu, Rimetu je odano priznanje za velike zasluge te je dotadašnji Svj. kup preimenovan u Prvenstvo svijeta u nogometu – Kup Julesa Rimeta. Četvrti predsj. FIFA-e bio je Belgijanac Rodolphe William Seeldrayers (1954–55), koji je za vrijeme Rimeta 25 godina bio dopredsjednik. Na kongresu FIFA-e u Lisabonu 1956. za petog predsjednika FIFA-e izabran je Englez Arthur Drewry (1956–61), koji je poslije povratka Vel. Britanije u članstvo FIFA-e nakon II. svj. rata odmah postao dopredsjednik najviše nogometne svj. federacije. Nakon smrti naslijedio ga je Englez Sir Stanley Rous (1961–74). Za njegova mandata održana su svj. prvenstva u Čileu (1962), Engleskoj (1966) i Meksiku (1970), te olimpijski nogometni turniri 1964., 1968., 1972. Za sedmog predsjednika FIFA-e 1974. izabran je Brazilac dr. João Havelange (1974–98); pod njegovim vodstvom FIFA je bila u središtu šport. diplomacije te je proširila nogomet na sve kontinente. Za vrijeme 51. redovnoga kongresa FIFA-e u Parizu uoči SP-a 1998. za novog, osmog predsjednika izabran je Švicarac Joseph S. Blatter. FIFA pridonosi razvitku nogometa, jača prijateljske odnose među nac. savezima, promiče primjenu pravila nogometne igre i štiti nogomet od štetnih postupaka. Prema teritorijalnom ključu, FIFA se od 1953. sastoji od šest konfederacija: UEFA (Europa), CONMEBOL (Juž. Amerika), CONCACAF (Srednja i Sjeverna Amerika), AFC (Azija), CAF (Afrika), OFC (Oceanija i Australija). Kongres FIFA-e održava se svake druge godine, sva pitanja organizacije između dvaju kongresa rješava Izvršni komitet, koji se sastaje najmanje jedanput na godinu. Predsj. Izvršnoga komiteta bira se na kongresu, a dopredsjednike i članove određuju pojedini nac. nogometni savezi ili skupine nac. saveza. Izvršni komitet imenuje svoja pomoćna tijela: Komisiju za financijska pitanja, Komisiju za organizaciju svj. prvenstva, arbitražnu, sudačku, medicinsku i druge komisije. Službeni jezici FIFA-e jesu: engleski, španjolski, francuski i njemački. FIFA izdaje svoj redoviti službeni bilten Magazine, koji izlazi jedanput na mjesec. Od 1900. natjecanja u nogometu ušla su i u program OI, i otada, s izuzetkom 1932., redovito se održavaju na svim olimpijadama. Od 1930. FIFA organizira svake četvrte godine svj. nogometno prvenstvo nac. reprezentacija, prvotno Kup Julesa Rimeta. S obzirom na to da je na SP-u 1970. reprezentacija Brazila osvojila treći put kup, postala je njezin stalni vlasnik. Nakon toga FIFA je dala izraditi novi pehar, koji je prvi put uručen reprezentaciji Zap. Njemačke, pobjedniku SP-a 1974. Jugoslavija je bila preliminarna članica FIFA-e od 4. V. 1921., a punopravni od 20. V. 1923. Hrvatska je dvaput primana u FIFA-u 1941. i 1992. FIFA je 2003. imala 204 člana.

Dosadašnji predsjednici FIFA-e

Robert Guérin (Francuska)
1904–06.
Daniel Woolfall (Engleska)
1906–18.
Jules Rimet (Francuska)
1920–54.
Rodolph Seeldrayers (Belgija)
1954–55.
Arthur Drewry (Engleska)
1956–61.
Sir Stanley Rous (Engleska)
1961–74.
dr. João Havelange (Brazil)
1974–98.
Joseph Blatter (Švicarska)
od 1998.

 

ilustracija
grb FIFA-e
ilustracija
izabrana vrsta 1953., Svijet - Engleska 4:4 na Wembleyu (Zebec, Vukas, Beara, Z. Čajkovski)
ilustracija
prigodni amblem za 100. godišnjicu FIFA-e
ilustracija
zgrada FIFA-e u Parizu, Rue Saint Honoré 229

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2004.

Citiranje:

FIFA. Nogometni leksikon (2004), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://nogomet.lzmk.hr/clanak/781>.