FIFA

FIFA (franc. Fédération Internationale de Football Association, engl. Federation International Football Association), međunar. nogometni savez osn. 21. V. 1904. u Parizu u Rue Saint Honoré 229, u zgradi sjedišta Franc. šport. saveza u prisutnosti predstavnika nogometnih saveza Belgije, Danske, Francuske, Nizozemske, Švedske, Švicarske i madridskog Football–Cluba u ime Španjolske. Prvi kongres FIFA-e održan je dva dana poslije, a za prvoga predsjednika izabran je Francuz Robert Guérin (1904–1906). Za njegova mandata 1905. Engl. nogometni savez priznao je svih sedam saveza koji su osnovali FIFA-u i postali njezinim članom. Taj prvi FIFA-in uspjeh pripisuje se barunu Édouardu de Laveleyeu, predsjedniku Franc. šport. saveza, koji je izabran za prvoga počasnog člana FIFA-e. Sjedište FIFA-e je u Zü­richu. Za drugog predsjednika FIFA-e izabran je Englez D. Woolfall (1906–18). U FIFA-u je 1911. bilo učlanjeno 19 nac. nogometnih saveza, a 1914. njih 24. Nogometni savezi Vel. Britanije (Engleske, Škotske, Irske i Walesa) istupili su 1919. zbog spora u pitanju amaterizma; 1924. vratili su se u FIFA-u i 1928. ponovno istupili iz nje. Tek od 1946. brit. nogometni savezi opet su članovi FIFA-e, a iste godine postao je njezinim članom i Nogometni savez SSSR-a. Francuz Jules Rimet bio je treći predsjednik (1920–54). Kada je preuzeo dužnost, Europa je bila uzdrmana I. svj. ratom, FIFA je tada imala 20 članova, a za 33 godine njegove ere dobila je velik zamah, organizirana su tri SP-a (1930., 1934. i 1938) prije II. svj. rata te četvrto 1950. u Brazilu. Na kongresu FIFA-e 1946. u Luxembourgu, Rimetu je odano priznanje za velike zasluge te je dotadašnji Svj. kup preimenovan u Prvenstvo svijeta u nogometu – Kup Julesa Rimeta. Četvrti predsj. FIFA-e bio je Belgijanac Rodolphe William Seeldrayers (1954–55), koji je za vrijeme Rimeta 25 godina bio dopredsjednik. Na kongresu FIFA-e u Lisabonu 1956. za petog predsjednika FIFA-e izabran je Englez Arthur Drewry (1956–61), koji je poslije povratka Vel. Britanije u članstvo FIFA-e nakon II. svj. rata odmah postao dopredsjednik najviše nogometne svj. federacije. Nakon smrti naslijedio ga je Englez Sir Stanley Rous (1961–74). Za njegova mandata održana su svj. prvenstva u Čileu (1962), Engleskoj (1966) i Meksiku (1970), te olimpijski nogometni turniri 1964., 1968., 1972. Za sedmog predsjednika FIFA-e 1974. izabran je Brazilac dr. João Havelange (1974–98); pod njegovim vodstvom FIFA je bila u središtu šport. diplomacije te je proširila nogomet na sve kontinente. Za vrijeme 51. redovnoga kongresa FIFA-e u Parizu uoči SP-a 1998. za novog, osmog predsjednika izabran je Švicarac Joseph S. Blatter. FIFA pridonosi razvitku nogometa, jača prijateljske odnose među nac. savezima, promiče primjenu pravila nogometne igre i štiti nogomet od štetnih postupaka. Prema teritorijalnom ključu, FIFA se od 1953. sastoji od šest konfederacija: UEFA (Europa), CONMEBOL (Juž. Amerika), CONCACAF (Srednja i Sjeverna Amerika), AFC (Azija), CAF (Afrika), OFC (Oceanija i Australija). Kongres FIFA-e održava se svake druge godine, sva pitanja organizacije između dvaju kongresa rješava Izvršni komitet, koji se sastaje najmanje jedanput na godinu. Predsj. Izvršnoga komiteta bira se na kongresu, a dopredsjednike i članove određuju pojedini nac. nogometni savezi ili skupine nac. saveza. Izvršni komitet imenuje svoja pomoćna tijela: Komisiju za financijska pitanja, Komisiju za organizaciju svj. prvenstva, arbitražnu, sudačku, medicinsku i druge komisije. Službeni jezici FIFA-e jesu: engleski, španjolski, francuski i njemački. FIFA izdaje svoj redoviti službeni bilten Magazine, koji izlazi jedanput na mjesec. Od 1900. natjecanja u nogometu ušla su i u program OI, i otada, s izuzetkom 1932., redovito se održavaju na svim olimpijadama. Od 1930. FIFA organizira svake četvrte godine svj. nogometno prvenstvo nac. reprezentacija, prvotno Kup Julesa Rimeta. S obzirom na to da je na SP-u 1970. reprezentacija Brazila osvojila treći put kup, postala je njezin stalni vlasnik. Nakon toga FIFA je dala izraditi novi pehar, koji je prvi put uručen reprezentaciji Zap. Njemačke, pobjedniku SP-a 1974. Jugoslavija je bila preliminarna članica FIFA-e od 4. V. 1921., a punopravni od 20. V. 1923. Hrvatska je dvaput primana u FIFA-u 1941. i 1992. FIFA je 2003. imala 204 člana.

Dosadašnji predsjednici FIFA-e