Hrvatska

Hrvatska. Prve nogometne utakmice na području Hrvatske odigrane su, prema nekim podatcima, još 1880. u Županji, ali u njima nisu sudjelovali domaći ljudi nego Englezi, koji su se na taj način zabavljali u krugu tamošnje tvornice. Pojava nogometa u Hrvatskoj ipak je vezana uz dr. Franju Bučara, koji je 1893. u Zagrebu, nakon studija na Centralnome gimnastičkom zavodu u Stockholmu, upoznao javnost s novom igrom. Na prijedlog Slavka Rutznera Radmilovića nazvana je nogomet. Nogomet se najprije igrao u Hrvatskom sokolu u više gradova (Zagreb, Split) te u pojedinim školama (Karlovac), a kada je 1903. u Zagrebu utemeljen HAŠK (Hrvatski akademski športski klub), osnovana je u tom klubu i sekcija za nogomet. Iste god. osnovan je i PNIŠK (Prvi nogometni i športski klub) Zagreb. Sljedeće godine u Splitu je djelovao neregistrirani klub Šator, u Rijeci je osnovana Olimpia, a 1905. Viktorija na Sušaku. God. 1906. u Zagrebu je odigrana prva javna utakmica između HAŠK-a i PNIŠK-a (1 : 1) i osnovan Srednjoškolski klub Concordia, u Sisku Segesta, u Slavonskom Brodu Marsonia, u Vinkovcima Cibalia, u Karlovcu Trenk (preteča Olimpije iz 1908) itd. God. 1907. u Zagrebu je odigrana utakmica između kombinirane momčadi HAŠK-a i PNIŠK-a sa Slavijom iz Praga, koja je završila pobjedom gostiju s 15 : 0. God. 1911. osnovani su najpopularniji hrv. klubovi – u Splitu Hajduk i u Zagrebu Građanski (Prvi hrv. građanski športski klub). Prvo prvenstvo održano je 1912–13. u organizaciji nogometne sekcije HŠS-a. Sudjelovali su zagrebački klubovi AŠK Croatia, Građanski, HAŠK, Concordia i Tipografski športski klub Zagreb, a prvenstvo nije završeno zbog nešportskog ponašanja. Novo prvenstvo počelo je 1914., ali je prekinuto zbog rata. Za I. svj. rata obustavljene su sve šport. aktivnosti. Nogometni savez osnovan je 1919. u Zagrebu. Iako je bilo najavljeno osnivanje hrvatskoga saveza, na samoj skupštini ipak je utemeljen Jugoslavenski nogometni savez (JNS). HNS (→ Hrvatski nogometni savez) osnovan je tek 1939. U razdoblju 1919–41. vodeći hrv. klubovi odigrali su važnu ulogu u jugosl. nogometu (→ Jugoslavija). U I. ligi nastupali su splitski Hajduk, osječka Slavija, varaždinska Slavija te zagrebački klubovi Građanski, Concordia i HAŠK. Mnogobrojni hrv. igrači nastupali su za jugosl. reprezentaciju. Pismom od 17. VII. 1941. HNS je obaviješten da je primljen u članstvo FIFA-e. Nogometna reprezentacija Hrvatske počela je nastupati već 1940. kao izabrana vrsta Banovine Hrvatske te je odigrala 4 utakmice. Reprezentacija NDH odigrala je 15 međunar. utakmica u razdoblju 1941–44. Prvu je odigrala 15. VI. 1941. protiv Njemačke u Beču i tada se prvi put prije susreta svirala himna Lijepa naša domovino. Za II. svj. rata igrana su 4 prvenstva NDH, ali su samo dva dovršena. U sezoni 1941–42. odigran je samo jesenski dio prvenstva (vodio je zagrebački Građanski), a 1942. prešlo se na sustav proljeće–jesen. God. 1942. prvak je bila zagrebačka Concordia, a 1943. Građanski. Prvenstvo 1944. nije završeno. Uz prvake, u ligaškome natjecanju za NDH sudjelovali su još HAŠK, Željezničar, Ličanin, Ferraria – iz Zagreba, Hajduk, Građanski i Radnik – iz Osijeka, Građanski, Zemun i Viktorija – iz Zemuna, SAŠK i Gjergelez – iz Sarajeva, HBŠK i Hrvoje – iz Banje Luke, Bata iz Borova, Zrinski iz Mostara i Zagorac iz Varaždina. Prvo jugosl. prvenstvo nakon II. svj. rata održano je 1945., a sudjelovale su republičke reprezentacije. H. je osvojila treće mjesto. Prvo natjecanje klubova održano je u sezoni 1946–47. Do 1991. u jugosl. I. ligi od hrv. klubova nastupali su Osijek, vinkovački Dinamo, Rijeka, splitski Hajduk i Split te zagrebački klubovi Dinamo, Zagreb, Lokomotiva i Trešnjevka. Prvenstvo su osvajali samo Hajduk i zagrebački Dinamo. U natjecanju za kup, osim Hajduka i Dinama, uspješna je bila i Rijeka. U eur. kupovima jedini pobjednik bio je Dinamo u Kupu velesajamskih gradova (1967). U ratnim vremenima I. hrv. nogometna liga (HNL) krenula je 1992. uz sudjelovanje 12 klubova (Hajduk, Zagreb, Osijek, Inker, HAŠK Građanski, Rijeka, Istra, Varteks, Cibalia, Zadar, Dubrovnik, Šibenik). Prvenstvo je osvojio Hajduk. U drugom prvenstvu sudjelovalo je 16 momčadi, a prvak je bila zagrebačka Croatia. U prvenstvu 1993–94. sudjelovalo je 18 klubova, a prvak je bio Hajduk. Otada se I. liga počela smanjivati i od sezone 2001–02. ima 12 članova. Do 2004. prvaci su bili zagrebački Dinamo i Hajduk te jedanput Zagreb. Od 1992. igraju se utakmice za kup. Prvi pobjednik bio je Inker iz Zaprešića, najviše uspjeha imali su zagrebački Dinamo i splitski Hajduk, a jednom je pobjednik bio i Osijek. HNS je ponovno primljen u članstvo FIFA-e 3. VII. 1992., a članom UEFA-e postao je 17. VI. 1993. Hrv. reprezentacija počela je igrati međunar. utakmice od 1990., a u služb. natjecanjima sudjeluje od 1994., kada je uključena u kvalifikacije za EP. Nastupila je na završnim turnirima SP-a 1998. i 2002. te EP-a 1996. i 2004. Najveći uspjeh postigla je na SP-u 1998. kada je nastupila u polufinalu (poražena od Francuske s 1 : 2) i potom osvojila treće mjesto (pobijedila Nizozemsku s 2 : 1).